Dečije muzičko stvaralaštvo

Dečija muzička literatura je predmet u zimskom semestru master strukovnih studija na Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača u Novom Sadu. Nastavu drži profesor strukovnih studija dr Nikola Vetnić.

NASTAVA

Tokom predavanja iz predmeta razmatraćemo tekstove iz stručne literature razdeljene na osam tema okupljenih oko centralne ideje istraživanja dečijeg muzičkog stvaralaštva. Studenti će prema unapred dogovorenom rasporedu na nedeljnom nivou čitati odlomke iz literature i pripremati kratke izveštaje o pročitanom, a zatim će se tokom predavanja diskutovati o relevantnim konceptima koji se tiču teme za datu nedelju. Sami tekstovi biće stavljeni na raspolaganje studentima u originalu, u većini slučajeva na srpskom ili hrvatskom, a izuzetno i na engleskom jeziku. Dodatne informacije zainteresovanim studentima biće dostupne u vidu konsultacija sa profesorom i obezbeđivanja dodatne literature.

Predavanja iz predmeta se održavaju uživo tokom zimskog semestra 2020/21 akademske godine po rasporedu u učionici 7 u terminu od 17:30 do 21:30 petkom.

Ovim putem još jednom bih vas podsetio na važeće epidemiološke mere u školi koje se moraju poštovati; u slučaju nepoštovanja apsolutno svih mera bez izuzetaka iz ma kog razloga student će biti ljubazno zamoljen da napusti nastavu.

GRADIVO

Tema 1. Deca kao “muzički sladokusci” (str. 31)

Sandra Trehub, Franziska Dege : Termin sladokusac je generalno rezervisan za stručnjake u pitanjima ukusa, posebno u pogledu ekspresivnih ili kulinarskih veština. U slučaju muzike, sladokusac može biti pronicljiv slušalac u užem, odnosno bukvalnom smislu – koji ima oštre perceptivne veštine – ili u širem, važnijem smislu – pravi razliku između muzičkih kompozicija i izvođenja visokog kvaliteta od onih manjeg kvaliteta. Ovaj drugi smisao zahteva opsežno poznavanje muzičkih konvencija određene kulture, takvo znanje je van domašaja neiskusnih slušalaca. Kako se, onda, deca mogu kvalifikovati kao poznavaoci muzike? Po našem mišljenju, njihove rane veštine slušanja muzike, odlično pamćenje za muziku, veoma muzikalizovano okruženje i intenzivno interesovanje za ekspresivna muzička izvođenja kompenzuju njihovo očigledno nepoznavanje muzičkih konvencija.

Tema 2. Muzička kognicija u detinjstvu (str. 81)

Kathleen Corrigall, Glenn Schellenberg : Muzika je sveprisutna u životima dece. Negovatelji pevaju uspavanke da umire svoju uznemirenu bebu i pevaju pesme za igru kako bi stvorili zabavu i uzbuđenje. Muzika se takođe koristi za podučavanje pojmova u dnevnim boravcima i školskim učionicama, a muzičke pauze su uobičajene u dečijim televizijskim programima. Iako je jasno da odojčad poseduju sofisticirano muzičko znanje, ono se razvija godinama. Kao što ćemo videti, većina dece razvija osetljivost na muziku je posledica neformalnog slušanja i opšteg kognitivnog razvoja. U nekim slučajevima, obogaćeno muzičko iskustvo kroz formalnu obuku ubrzava sticanje muzičkog znanja i poboljšava sposobnost dece da pokažu eksplicitno poznavanje muzičke strukture.

Tema 3. Muzika i nemuzičke sposobnosti (str. 149)

Glenn Schellenberg : Tokom proteklih 20 godina, mogućnost da vas muzika čini pametnijim pokrenula je maštu istraživača, popularne štampe i šire javnosti. Ali ima li istine u ovoj ideji? Ako jeste, koji su dokazi? Može li muzika da poboljša i društvene veštine? Iako su definitivni odgovori uglavnom nedostižni, moj cilj je da pružim pregled onoga što je poznato iz studija ponašanja, fokusirajući se prvenstveno na one objavljene od 2000. godine.

Tema 4. Muzička pismenost: čitanje tradicionalnog notnog zapisa (str. 177)

Janet Mills, Gary McPherson : Šta mislimo kada kažemo da je dete „muzički pismeno“? Kako se može definisati muzička pismenost i koje vrste kompetencija ona podrazumeva? Pošto je ovaj termin u širokoj upotrebi, ima smisla da ga obradimo u ovoj knjizi. Kao što će postati očigledno tokom diskusije koja sledi, naše gledište, u skladu sa pristupima jezičkoj pismenosti, jeste da se pismenost u situacijama vezanim za zapadnjačku klasičnu muziku javlja kao rezultat toga što su deca razvila sposobnost da stvaraju muziku, razmišljaju o muzici u kojoj oni su angažovani, izražavaju svoje stavove o muzici koju sviraju, slušaju ili stvaraju, govore i slušaju muziku kako bi formirali sudove, i čitali, pisali, razumeli i tumačili klasičan notni zapis.

Tema 5. Inkluzivne muzičke učionice: univerzalni pristup (str. 361)

Judith Jellison : Throughout the history of institutional care for children with disabilities, physicians promoted the use of music for mental and physical health, although there were few opportunities for genuine music education experiences. Years of advocacy, litigation, and legislation worldwide have led to dramatic reforms in educational policies that affect deeply the lives of children with disabilities, increasing their opportunities for a meaningful music education and a meaningful musical life. Many children now benefit from inclusion in regular schools and regular music classes with their typically developing peers.

Tema 6. Sviranje instrumenta (str. 401)

Gary McPherson, Jane Davidson, Paul Evans : Jedan od najčešćih i najpopularnijih načina na koji dete može da bude uključeno u muziku je sviranje nekog instrumenta, pa je važno da se u ovu knjigu uvrsti i poglavlje o ovom aspektu muzičkog razvoja. Tradicionalno, literatura na ovu temu se fokusirala na veštine izvođenja i usvajanje tehnike na određenim instrumentima. U skorije vreme, međutim, ovaj naglasak je proširen kroz istraživanja koja se bave kognitivnim aspektima učenja (kao što su vrednosti i verovanja o muzici, razlozi zbog kojih se deca bave muzikom i način na koji strukturiraju svoju praksu) i društvenim aspektima učenja (odnosi deca imaju sa svojim nastavnicima, roditeljima i vršnjacima) i kako oni utiču na muzički razvoj dece.

Tema 7. Pevanje i glasovni razvoj (str. 441)

Graham Welch : Osnove razvoja pevanja potiču iz slušnih i afektivnih iskustava fetusa u razvoju tokom poslednjih meseci gestacije, posebno u odnosu na najranije percepcije melodijskih varijacija u majčinom glasu. Amnionska tečnost koja okružuje fetus je efikasan pretvarač kontura visine glasa majke, zbog čega se može reći da dete od momenta od kada postane svesno istovremeno postaje svesno i zvuka. Pevanje kao osnovni i prvobitni način zvučnog i muzičkog izražavanja deteta stoga se ne može prenaglasiti.

Tema 8. Tehnologije zasnovane na računarima (str. 500)

Peter Webster : Malo ko bi osporio tvrdnju da IKT igraju važnu ulogu u tome kako deca shvataju svoj svet. Ovo je posebno tačno u zemljama sa visokim životnim standardom i velikim izvorima bogatstva. U nedavnom velikom istraživanju učenika, nastavnika, roditelja i ostalih od strane Project Tomorrow preko 400.000 ispitanika u Sjedinjenim Državama navelo je da skoro 90% svih srednjoškolaca ima pristup smart telefonima povezanim na Internet i da 50% učenika od trećeg do petog razreda ima pristup sličnim uređajima. Rezultati ovog istraživanja su takođe dokumentovali nedavni porast internet konekcije, korišćenje videa u školskim i domaćim zadacima, kao i porast igara i društvenih medija u učenju. Istraživanja u drugim zemljama će verovatno pokazati slične, čak i dramatičnije dokaze da kompjuterske tehnologije igraju glavnu ulogu u učenju i, zauzvrat, razvoju.

ISPIT

Ispit se polaže izradom samostalnog seminarskog rada na temu zadatu od strane profesora koji se potom brani na usmenom delu ispita. Seminarski rad obično podrazumeva samostalno istraživanje jedne ili više od osam obrađenih tema kroz dodatnu literaturu koju određuje i obezbeđuje profesor, ali se izuzetno na insistiranje studenta može odobriti i drugačija tema za istraživanje i obradu.

Ispit iz predmeta održava se u svih pet ispitnih rokova tokom 2021/22 akademske godine. Najkasnije dve nedelje pre ispita potrebno je kontaktirati profesora kako bi se odredila tema budućeg seminarskog rada, a takođe se od studenta očekuje da bar dve verzije rada tokom izrade prikaže profesoru sa ciljem dobijanja povratne informacije i upoznavanja profesora sa radom.

OBAVEŠTENJE ZA STARE STUDENTE

Studenti koji su slušali predmet prethodnih godina nisu u obavezi da predmet slušaju ponovo niti da ostvaruju bilo kakav uslov kako bi izašli na ispit. Sam ispit se polaže na način opisan iznad.

LITERATURA

McPherson Gary. (2006) The Child As Musician: A Handbook of Musical Development. Oxford University Press, Oxford.

DeNora Tia. (2000) Music in Everyday Life. Cambridge University Press, Cambridge.